Beograd na vodi · Foto: Milos Jokic, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
Zakon o žigovima; Madridski protokol; Uredba (EU) 2017/1001 o žigu Evropske unije; Carinski zakon (mere na granici)

Žigovi: registracija i zaštita u Srbiji, EU i svetu

Žig štiti naziv, logo ili slogan vaše firme, ali samo u zemlji u kojoj je registrovan. Srpski žig važi u Srbiji. Za Evropsku uniju i druge zemlje postoje dva puta: jedna međunarodna prijava preko Madridskog sistema, koja se podnosi u Beogradu i oslanja na srpski žig, ili direktna prijava kod EUIPO. Pomažemo da izaberete pravi put i vodimo postupak do registracije i posle nje.

Besplatna provera znaka

Pošaljite naziv ili logo i delatnost. U roku od 24 sata radnim danima javljamo da li u Srbiji, EU i Madridskom registru već postoji sličan žig, koje klase predlažemo i koji put se isplati. Bez obaveze.

Pošaljite znak na proveru →

Šta žig zaista štiti, a šta ne

Registracija naziva firme u APR-u nije žig. Ona samo sprečava da druga firma u Srbiji registruje isti naziv, ali ne štiti vaš brend na proizvodima, u oglasima, na internetu ni u drugim zemljama. Žig je isključivo pravo da znak koristite za određene robe i usluge, i on se stiče tek upisom u registar Zavoda za intelektualnu svojinu.

Žig je teritorijalan. Srpski žig važi u Srbiji, žig Evropske unije važi u 27 država članica, ali ne i u Srbiji, Švajcarskoj ili Velikoj Britaniji. Zato firma koja prodaje u više zemalja po pravilu planira zaštitu po tržištima, redom kako na njih ulazi.

  • naziv firme u APR-u ne štiti brend
  • žig se stiče registracijom, za konkretne klase roba i usluga
  • važi 10 godina i produžava se bez ograničenja
  • štiti samo u zemlji ili sistemu u kom je registrovan

Zašto se zaštita gradi iz Beograda

Primer: firma iz Srbije hoće žig u Evropskoj uniji, Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, jedna klasa. Preko Madrida to je jedna prijava u Beogradu i jedna uplata WIPO: 653 franaka osnovne takse, 789 za EU, 460 za SAD i 240 za Veliku Britaniju, ukupno 2.142 franka, uz srpsku prijavu kao osnov. Bez Madrida to su tri odvojene prijave, tri zavoda, tri zastupnika, tri roka za produženje i tri postupka za svaku promenu naziva ili adrese.

Ušteda nije u taksama zavoda, nego u svemu oko njih: jedan zastupnik u Beogradu, jedna prijava, jedno produženje posle deset godina, jedan upis promena za sve zemlje. Tako radi svaka firma koja planira više tržišta, a Srbija je za to dobro mesto jer su takse Zavoda među najnižim u Evropi i jer je osnovni žig ovde jeftin i brz.

  • jedna prijava i jedan zastupnik za sva tržišta
  • takse Zavoda od 21.390 dinara za prijavu do tri klase
  • jedno produženje i jedan upis promena za ceo portfelj
  • obračun za vaše klase i zemlje u pisanoj proceni, pre prijave

Registracija žiga u Srbiji

Prijava se podnosi Zavodu za intelektualnu svojinu u Beogradu. Pre prijave radimo pretragu registra, jer je odbijanje zbog ranijeg sličnog žiga najčešći razlog gubitka vremena i takse. Posle formalnog i suštinskog ispitivanja prijava se objavljuje, a nosilac ranijeg prava može uložiti prigovor u roku od tri meseca od objave.

Taksa Zavoda za prijavu do tri klase iznosi 21.390 dinara, a elektronska prijava je 25 odsto jeftinija. Taksa za registraciju i prvih deset godina važenja je 42.740 dinara. Strano lice pred Zavodom mora da zastupa zastupnik iz registra Zavoda ili advokat. Kao advokati, strane firme i pojedince zastupamo neposredno, bez posrednika.

  • pretraga ranijih žigova pre prijave
  • izbor klasa po Ničanskoj klasifikaciji
  • prijava, odgovori na primedbe Zavoda, prigovori
  • produženje i upis promena (prenos, licenca, promena naziva)

Žig u Evropskoj uniji i u svetu: Madrid ili EUIPO

Madridski sistem omogućava da se jednom prijavom, podnetom preko Zavoda u Beogradu, zatraži zaštita u više od 130 zemalja, uključujući EU, Sjedinjene Države, Kinu, Ujedinjene Arapske Emirate, Švajcarsku i Veliku Britaniju. Uslov je da postoji srpska prijava ili srpski žig na koji se međunarodna prijava oslanja. Takse se plaćaju WIPO u švajcarskim francima: osnovna taksa od 653 franka i dopunska taksa po zemlji, koja za EU, SAD, Kinu i Emirate ima posebno utvrđen iznos.

Ako vam treba samo Evropska unija, direktna prijava kod EUIPO je često jeftinija po taksama: 850 evra za jednu klasu, 50 za drugu i 150 za svaku sledeću. Madrid se isplati kad planirate više tržišta, jer se jednom prijavom i jednim produženjem upravlja celim portfeljem. Rizik Madrida je zavisnost od osnovnog žiga tokom prvih pet godina: ako srpski žig padne, pada i međunarodna registracija. Zato pre prijave proveravamo da je osnovni žig stabilan.

Strane firme koje posluju u Srbiji imaju obrnut problem: njihov žig EU ne važi u Srbiji. Rešenje je nacionalna prijava u Beogradu ili naznačenje Srbije u međunarodnoj registraciji. U oba slučaja im je potreban zastupnik u Srbiji kad Zavod uputi privremeno odbijanje ili kad neko uloži prigovor.

  • izbor između Madrida, EUIPO i nacionalnih prijava, sa obračunom taksi
  • međunarodna prijava preko Zavoda u Beogradu
  • odgovori na privremena odbijanja stranih zavoda, preko lokalnih kolega
  • zaštita stranih žigova u Srbiji: prijava, prigovori, odgovor na odbijanje

Zaštita žiga: prigovori, carina, sporovi

Registracija je početak. Pratimo objave novih prijava i ulažemo prigovore kad neko pokuša da registruje sličan znak. Žig se može upisati u carinsku evidenciju, pa carina zadržava sumnjivu robu na granici. Protiv povrede žiga vodimo postupak pred Privrednim sudom, uključujući privremene mere i zahtev za naknadu štete.

Žig se može i izgubiti: ako se pet godina ne koristi, svako zainteresovan može tražiti prestanak. Zato je važno čuvati dokaze o korišćenju i upisati licence kad znak koristi druga firma, na primer distributer ili franšizant.

  • praćenje i prigovori
  • carinska zaštita na granici
  • tužbe zbog povrede, privremene mere
  • ugovori o licenci i prenosu žiga, sporovi oko .rs domena

Žig za firme iz dijaspore i strane investitore

Naši ljudi koji vode firmu u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj ili Italiji često žele da brend zaštite i u Srbiji, pre nego što otvore prodaju ili proizvodnju. Postupak se vodi preko punomoćja, bez dolaska u Beograd.

Strani investitori i firme koje prave proizvode u Srbiji registruju žig ovde zbog zaštite na domaćem tržištu, ali i zato što srpski žig može da bude osnov za Madridsku prijavu ako im je nosilac srpska firma. Da li se to isplati zavisi od toga gde je sedište grupe i gde su tržišta, i to računamo pre prijave.

Kako izgleda postupak sa nama

  1. Pretraga i strategijaProveravamo da li sličan znak već postoji u Srbiji, EU i na ciljnim tržištima. Predlažemo klase, redosled zemalja i obračun taksi za Madrid, EUIPO ili nacionalne prijave.
  2. Prijava Zavodu u BeograduPodnosimo elektronsku prijavu i pratimo ispitivanje. Odgovaramo na primedbe Zavoda i na prigovore trećih lica.
  3. Međunarodna prijavaKada je srpska prijava podneta, pripremamo međunarodnu prijavu preko Zavoda i obračun taksi WIPO po zemljama, ili direktnu prijavu kod EUIPO.
  4. Registracija i upisPosle registracije upisujemo žig u carinsku evidenciju i, po potrebi, licence i prenose.
  5. Praćenje i zaštitaPratimo nove prijave, ulažemo prigovore, šaljemo opomene i vodimo sporove zbog povrede. Pre isteka deset godina podsećamo na produženje.

Šta je potrebno da nam pošaljete

  • znak koji želite da zaštitite (naziv, logo u dobroj rezoluciji, slogan)
  • spisak proizvoda i usluga za koje se znak koristi ili planira
  • zemlje u kojima prodajete ili planirate prodaju
  • podaci o podnosiocu (firma iz APR-a ili lični podaci)
  • dokaz o korišćenju ako znak već koristite (etikete, sajt, fakture)
  • punomoćje za zastupanje pred Zavodom

Česta pitanja

Da li srpski žig važi u Evropskoj uniji?

Ne. Srpski žig važi samo u Srbiji. Za EU je potrebna prijava žiga Evropske unije kod EUIPO ili naznačenje EU u međunarodnoj prijavi po Madridskom sistemu, koja se podnosi preko Zavoda u Beogradu na osnovu srpske prijave.

Šta je jeftinije za zaštitu u EU: Madrid ili EUIPO?

Po taksama, za samo EU, direktna prijava kod EUIPO je obično jeftinija: 850 evra za jednu klasu. Madrid se isplati kada uz EU želite i druge zemlje, jer se sve vodi jednom prijavom i jednim produženjem. Tačan obračun za vaše klase i zemlje dobijate u pisanoj proceni pre prijave.

Koliko traje registracija žiga u Srbiji?

Od prijave do registracije po pravilu prođe oko godinu dana, zavisno od opterećenja Zavoda i od toga da li ima primedbi ili prigovora. Zaštita, kada bude priznata, važi od datuma prijave.

Može li stranac da registruje žig u Srbiji?

Može, ali pred Zavodom mora da ima zastupnika iz registra Zavoda ili advokata. Kao advokati strance zastupamo neposredno. Strana firma može i da naznači Srbiju u međunarodnoj registraciji po Madridskom sistemu.

Da li je naziv firme u APR-u dovoljna zaštita?

Nije. Naziv firme sprečava samo registraciju iste firme u APR-u. Konkurent može da registruje vaš naziv kao žig i da vam zabrani korišćenje na proizvodima i u oglasima. Zato se brend štiti žigom.

Šta ako neko već koristi sličan znak?

Zavisi od toga ko je prvi podneo prijavu i da li je znak stekao poznatost. Pre prijave radimo pretragu i, kada je potrebno, pregovaramo sporazum o koegzistenciji ili pripremamo prigovor i tužbu.

Podelite ovu stranicu
Kontakt

Razgovarajte s advokatom

Opišite slučaj u nekoliko rečenica. Odgovaramo u roku od 24 sata radnim danima i kažemo vam da li i kako možemo da pomognemo.

Email
srdjan@bogiceviclaw.com
WhatsApp
+381 65 678 4991
Viber
+381 63 104 9891

Sve što pošaljete čuva se kao advokatska tajna. Politika privatnosti.